Zapon (kopča) humskog kneza Petra | Plemenito

Zapon (kopča) humskog kneza Petra | Plemenito

Zapon (kopča) humskog kneza Petra


slike

Zapon (kopča) humskog kneza Petra

Zapon (kopča) humskog kneza Petra (1222-1228) je pronađen 1882. godine, zajedno sa još nekim zlatnim grčkim novcem, blizu Budimlja (Berane).

Knez Petar je prema jednim izvorima bio sin kneza Miroslava, rođenog brata Stefana Nemanje, dok je prema Tomi Arhiđakonu (splitski arhiđakon) Miroslavljev sin Toljen bio nećak kneza Petra, ili pak unuk ili rođak, jer latinska riječ „nepos“ koju Toma upotrebljava može da ima sva ova značenja, jedino je sigurno da ne može označavati brata, pa time Petar ne može  biti sin kneza Miroslava.

Nakon smrti kneza Miroslava izborio se za mjesto upravitelja Huma, otevši vlast od maloljetnog Toljena. Petar je nastavio politiku kneza Miroslava i nije dozvoljavao rimokatoličkoj crkvi, kojoj su pomagali Mađari i Dubrovnik,  da se širi u pravoslavnom Humu, pa je uslovljavao povratak biskupa u Ston (središte Humske episkopije)  velikom novčanom naknadom od Dubrovnika. Na zaprepaštenje rimokatoličke crkve borbeni Petar postaje 1223. godine gradski knez Splita pomoću splitskog građanstva a protiv volje rimokatoličkog sveštenstva. Petar je, prema tome, pomjerio svoje težište rada znatno prema zapadu.

Petrov zapon predstavlja najvažniji dokaz o vladavini ovoga velikaša Humom. Za kralja Milana ga je nabavio jedan srpski rodoljub koji je, od engleskog arheologa Artura Evansa, onoga koji je otkrio Knosos i Minojsku civilizaciju na Kritu, dobijao dva i po puta više novca za predmet ali se, kako to još beleži Ljuba Kovačević, "on nije polakomio niti dopustio da ode u tuđinu ova znatna starina naša. Kamo sreće da se mnogi na njega ugledaju!“

Na zaponu se nalaze dva natpisa. Jedan na starosrpskom koji glasi: „Zapon velnega kneza hlmskoga Petra“ i jedan na italijanskom: Pretende comiiti pet - „Pripada knezu Petru“.

Čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu.

 

IZVOR: V. Ćorović, „Značaj humske episkopije“ Episkopija zahumsko-hercegovačka, Beograd 2006; N. Porčić, Prilog istoriografskim portretima humskog kneza Miroslava i njegovih potomaka“, Spomenica dr Tibora Živkovića, Beograd 2016; "Starinar srpskog arheološkog društva", Beograd, 1884.

 

PRIREDIO: Boris Radaković

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg

Ključne riječi:

Hum Srbi Srednji vijek Ćirilica Zapis