U LjUBINjU OTVORENA IZLOŽBA „PLEMENITO“ I PROMOVISAN „SAVINSKI BUKVAR“ | Plemenito

U LjUBINjU OTVORENA IZLOŽBA „PLEMENITO“ I PROMOVISAN „SAVINSKI BUKVAR“ | Plemenito

U LjUBINjU OTVORENA IZLOŽBA „PLEMENITO“ I PROMOVISAN „SAVINSKI BUKVAR“

15:39:59 17.12.2017

Izložba Plemenito, autora Borisa Radakovića, Predraga Loza i Dragoslava Ilića, otvorena je 14. decembra u 19.00 časova u prostorijama Narodne biblioteke  „Dr Ljubo Mihić" u Ljubinju. Autori izložbe, zbog ranije preuzetih obaveza, nisu bili u mogućnosti da se obrate publici u Ljubinju. Publici su se obratili Goran Komar, Rade Likić i Vesna Andrić. Na 27 panoa prikazano je kulturnoistorijsko nasljeđe srpskog naroda iz srednjeg vijeka na prostorima današnje Bosne i Hercegovine.

Moto izložbe, koji glasi NA SVOJOJ ZEMLjI NA PLEMENITOJ, preuzet je sa jednog od mnogobrojnih spomenika – stećaka, na kojima se spominje ovaj termin, koji označava nasljedni posjed određenog roda ili porodice. Izložba je podijeljena u četiri cjeline koje čine: mramorje ili stećci, tj. srednjovjekovni nadgrobni spomenici koji su od prošle godine ušli i na UNESKOVU listu svjetske baštine, zatim natpisi na stećcima, crkvama i zagrobnim hramovima, koji nam govore o ktitorskoj djelatnosti na ovim prostorima u srednjem vijeku ili o identitetu, jeziku, pismu i životu pokojnika sahranjenih pod stećcima. Panoi zatim sadrže crkvene spise korišćene u vjerske svrhe na ovim prostorima, koji pokazuju crkvene prilike, ali i veze Bosne i Huma sa drugim srpskim oblastima i tu su diplomatski spisi, tj. povelje i pisma vladara i vlastele sa ovih prostora, koji nam govore o političkim, ekonomskim, ideološkim i drugim prilikama u državi Kotromanića. Jedan od ciljeva izložbe je da preispita postojeći i pokuša pokrenuti izgradnju novog odnosa prema znanju o srpskom kulturnom nasljeđu u Bosni i Hercegovini,kao jedan od strateških osnova Republike Srpske.

Pored izložbe, publici je pretstavljen i „Savinski bukvar“ iz 1692. godine, u izdanju Srpskog udruženja ”Ćirilica” iz Trebinja. Ovaj Bukvar koji ima preko 400 ilustracija, pisan ruskoslovenskom redakcijom staroslovenskog jezika, prvobitno izrađenog u Moskvi 1692. godine od strane ruskog jeromonaha Kariona Istomina, u Trebinje će stići zaslugom Tvrdoško-Savinskog jeromonaha Leontija Avramovića koji pripada starom trebinjskom bratstvu Avramovića. Bukvar je u 106 primjeraka štampan za Carsku porodicu Romanov, jedan od tih 106 se i danas nalazi u Savinskom manastiru. Za Leontija Avramovića znamo iz dokumenata da je više puta boravio u Moskvi i bio gost porodice grofa Save Vladislavića. Najvjerovatnije je da je on i donio bukvar u Hercegovinu. Ne treba isključiti ni drugačiji put Bukvara od Moskve do Hercegovine, jer je to doba ogromne pomoći koja preko porodice Vladislavić, a preko hercegovačkih monaha dospjeva do naših manastira i škola, tako da je sasvim moguće da su Vladislavići ovaj Bukvar i po nekom drugom poslali, mada za to nema pisanih tragova kao za Leontija Avramovića. Treba da znamo da je iz ovoga bukvara prva znanja stekao i Petar II Petrović Njegoš. Neki njegovi biografi spominju da je Njegoš baš u ovom Bukvaru po prvi put pod slovom Š vidio i doznao za igru Šah (Šahmat).