STARI GRAD BLAGAJ | Plemenito

STARI GRAD BLAGAJ | Plemenito

STARI GRAD BLAGAJ


slike

STARI GRAD BLAGAJ
STARI GRAD BLAGAJ
STARI GRAD BLAGAJ
STARI GRAD BLAGAJ
STARI GRAD BLAGAJ

Blagaj bijaše glavni grad humske zemlje. Njegove ruševine vide se i danas na jednom kršu iznad izvora Bune i današnjeg naselja Blagaja. Osnovica mu je jajolika oblika. Gradski obor zatvaraju čvrsti, visoki i sa četiri kule i mnogo puškarnica osigurani zidovi. Na sjevernoj strani je ulaz, utvrđen jakom kapi-kulom s malim predvorjem. Oko zidova je hodnik koji je bio proširen drvenom galerijom, čiji se tragovi sada raspoznaju. Do toga hodnika vodile su petere kamene stepenice. Zid je naročito tvrdo izgrađen s istočne strane, dok se na zapadnoj diže četverasta kula. U gradu je bio dvor humske gospode sa dvije čatrnje, riznicom i tamnicom. U Blagaju je knez Miroslav, koji je od svoga brata Stefana Nemanje dobio Hum na upravu, sagradio crkvu sv. Kozme i Damjana, od koje je ostao sačuvan Miroslavljev natpis poznat pod nazivom Blagajski natpis.

U ovom su gradu ponajviše boravili gospodari humske zemlje Sandalj Hranić i njegov sinovac i nasljednik Stefan Vukčić , herceg sv. Save. Pod ovim gradom, na teritoriji današnjeg Blagaja ili u njegovoj najbližoj okolini, stajaše u srednjem vijeku dvorac Bišće . U taj dvorac ponekad su se navraćali bosanski vladari. Bišće se prvi put spominje 1220. u borbi Stefana Prvovjenčanog sa Petrom, humskim županom, a onda 1327. u vezi sa banom Kotromanićem, 1382. s kraljem Tvrtkom, 1395. s kraljem Dabišom, više puta s kraljem Ostojom, a zadnji put 1418. U Bišću, u P o d g r a đ u, izdao je kralj Tvrtko 2. decembra 1382. jednu povelju. Kako se ovdje spominje Podgrađe, to je sigurno tada postojao i grad Blagaj, koji se izričito spominje prvi put 1428. U sve tri poznate povelje u kojima se nabrajaju gradovi i župe hercega Stefana spominje se i Blagaj. U borbi hercega Stefana sa sinovima Blagaj je bio zauzeo 1452. Vladislav Hercegović, a Turcima je pao u ruke 1465; osam godina kasnije (1473) spominje se blagajski kadija. U ovom su gradu držali Turci posadu sve do 1835 godine. Kako je Blagaj bio bez strategijske važnosti, posada nije stanovala u gradu, nego u naselju pod gradom. Ovaj je grad u narodu poznat pod imenom Stjepan-grad ili Šćepan-grad , a to je ime dobio po hercegu Stefanu.

 

Literatura: Hamdija Kreševljaković, Hamdija Kapidžić, „Stari hercegovački gradovi“, NAŠE STARINA II, Sarajevo 1954.

PRIREDIO: Boris Radaković

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg

Ključne riječi:

Hum Grad Gradina Srednji vijek