STARI ĆIRILIČNI NATPIS U STAROM SELU U GLAMOČU (PRVA POLOVINA 15. VIJEKA) | Plemenito

STARI ĆIRILIČNI NATPIS U STAROM SELU U GLAMOČU (PRVA POLOVINA 15. VIJEKA) | Plemenito

STARI ĆIRILIČNI NATPIS U STAROM SELU U GLAMOČU (PRVA POLOVINA 15. VIJEKA)

Natpis na grobnoj ploči porodice Milutina Marojevića u literaturi se pominje kao „Natpis iz Carevca“, a nalazi se u pravoslavnom groblju (kod Ljubomira Stojanovića: u „Carevačkom Greblju“) u Starom Selu u Glamočkom Polju. Natpis je objavljivan nekoliko puta od 1894. do 1970. godine, kada ga prikazao zaslužni epigrafičar Marko Vego koji se ponajviše približio njegovom rješenju. Njegovi prethodnici[1] načinili su niz pogreški i previda. Ćiro Truhelka i Ljubomir Stojanović natpis su čitali na sljedeći način: Se + ku:a + milutina +maroevi(:a) i negove + /ene + vladisave i ni} (+) ditce i zaime + milutinq a se + nitkorq + ne stani + [ nimq. Marko Vego je ponudio drugačije tumačenje[2], vidjevši da u završnici natpisa ne stoji: stani, već: stavi, ali je pogriješio u jednoj riječi u sredini trećeg reda: on je čitao: za ime, a treba: zakle. Marko Vego, dakle, nije uspio (zbog čitanja te riječi zakle) da ponudi i potpunu logičnost sadržini natpisa. Slovo K, naime, u ovoj riječi uklesano je na identičan način kao slovo K u riječi KUĆA u prvom redu natpisa.


Crtež natpisa načinjen je 4. juna 2016. godine na temelju uvida na originalu:


+ Se + ku:a + milutina + maroevi(:a)

i negove + /ene + vladisave

i ni} (+) ditcei i zakle + milutinq

a se + nitkorq + ne stavi + [ nimq

 

Prevod na savremeni srpski jezik: Ovo je kuća Milutina Marojevića i njegove žene Vladisave i njihove djece. I zakle Milutin: Ovdje niko (drugi da se) ne stavi s njim.


Natpis je usječen dosta nevješto u četiri reda na istočnoj polovini duže sjeverne strane spomenika tipa debele ploče (sanduka, po klasifikaciji Šefika Bešlagića) dimenzija: 1,92 h 1,02 h 0,36 m. Klesar nije posjedovao dobar osjećaj za prostor i u trećem i četvrtom redu pribjegao je smanjivanju veličine slovnih znakova za polovinu.


Groblje u čijem sjevernom dijelu se nalazi ovaj spomenik je vrlo prostrano. Njemu gravitiraju žitelji zaselaka: Karlovac, Podglavica, Zaglavice i Carevac, dok se žitelji Skucana ukopavaju u svojem groblju.


Pored ovog spomenika na prostoru groblja leži veliki broj srednjovjekovnih nadgrobnih ploča čiji je broj prilikom istraživanja Šefika Bešlagića iznosio devedeset i šest. Ovaj istraživač pominje i ostatke „Marojevića grada“ na obližnjoj kosi Tisovac.[3]

 

Na sjevernom kraju groblja postavljena su tri nadgrobna spomenika u formi Krsta. Najveći mjeri: 1,81 h 0,87 h 0,27 m. On posjeduje tri klesane ljudske figure na istočnoj strani. Pored ovih spomenika, koje bismo mogli smjestiti u 16-17. vijek, u groblju se nalazi veliki broj nadgrobnih Krstova iz 19. i 20. vijeka. Zanimljivo je pomenuti da se i u ostalim aktivnim pravoslavnim grobljima u ovom glamočkom kraju viđaju nadgrobni Krstovi monumentalne izrade, pa i kada pripadaju kraju 19. i početku 20. vijeka. Takav je slučaj sa Petrića grobljem kod Skucana ili sa grobljem sela Kamen pod grebenom Slovin (Kamenska srpsko-pravoslavna parohija), gdje se takođe nalaze jako veliki i masivni Krstovi.

 

U središnjoj zoni ovog groblja postoji stariji Krst dimenzija 1,95 h 1,17 h 0,18 m, kao i veliki broj vrlo krupnih spomenika u formi Krsta u južnom dijelu groblja. Po svojim dimenzijama ono bi svakako bili primjereniji srednjem vijeku. U groblju sela Kamen, na istočnom njegovom kraju, nalazi se nadgrobni Krst dimenzija 1,50 h 0,56 h 0,30 m koji u svom središnjem dijelu čuva ćirilični natpis Luke Vranješa, a koji je već pominjan u literaturi[4]. Natpis je izrađen 1759. godine i u njemu se pominje pop Lazar. U neposrednoj blizini groblja nalazi se crkva i manastir Svetog Jovana (Veselinje)[5].

           

Pravoslavna groblja Glamočkog Polja čuvaju nekropole srednjeg vijeka, a svojim natpisima svjedoče kontinuitet ćirilične pismenosti ovog kraja kao i visok nivo pismenosti – uticaje iz crkveno-slovenskih knjiga – koje pokazuju njihovi epitafi. Istovremeno, svojim dimenzijama nadgrobni Krstovi u selima Glamoča kao da podražavaju i tradicije srednjega vijeka, kada su izrađivani veoma krupni spomenici, a koje u velikom broju viđamo na prostoru Stare Hercegovine[6].

 

Stariji nadgrobni Krstovi u „Carevačkom Greblju“ (Staro Selo)


Glavni dio natpisa:

prestavl[i rabô

b(o)/J luka vrane[(ô)

podruzJ ego

bo/o sJnô Wcu

W ro/des(t)va

h(ristov)a P n T krst(ô)

 

Pored ovog spomenika svojim oblikom izdvaja se i nadgrobni Krst koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini, sa urezanom 1749. godinom, a pominje i jereja Jevtenija, sina Cvije Matića iz 1842. godine: zdY po;ivaetô rabô bo/i Jerei evtanJA sinô cvJe mati;a prestavJ se mYseca 12 agusta 1842. Ovaj krsni spomenik izrađen je iz jednog komada stijene, a predstavljen je trima spojenim Krstovima.

 

 

AUTOR: Goran Ž. Komar



[1] Ćiro Truhelka, Starobosanski pismeni spomenici, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, sv. 4., 1894, 782. Po njemu i: Ljubomir Stojanović, Stari srpski zapisi i natpisi, knj. 3, br. 4793.

[2] Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knj. IV, Sarajevo, 1970, 79, br. 261. Ovdje Vego donosi i snimak markiranog natpisa temperom, koji je, međutim, neupotrebljiv.

[3] Šefik Bešlagić, Stećci – kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971, 115.

[4] Dimitrije Sergejevski, Putne bilješke iz Glamoča, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1942, 150-154.

[5] Episkop Hrizostom (Jović), Manastir Veselinje, Glamoč, 2005

[6] Goran Ž. Komar, Stari ćirilični natpisi istočne Hercegovine (sa pregledom krstova), Herceg Novi, 2015, 300-355. Najveći broj ovakvih spomenika leži na području Bileće i Ljubinja

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg