Srebrni srednjovjekovni pečatni prsten iz Arnautovića | Plemenito

Srebrni srednjovjekovni pečatni prsten iz Arnautovića | Plemenito

Srebrni srednjovjekovni pečatni prsten iz Arnautovića


slike

Srebrni srednjovjekovni pečatni prsten iz Arnautovića

Pečatni prsten pronađen u Arnautovićima kod Visokog, danas se čuva u Zemaljskom Muzeju Bosne i Hercegovine, pod inv. br. 620.  Prsten je napravljen od srebra, a glava prstena ima oblik osmougla na kojoj se nalazi urezan grb. Ovaj grb čini štit na kojem je urezana kaciga sa plaštom, nad kojom se nadvija poprsje vuka sa podignutim prednjim nogama raširenih šapa, otvorenom vilicom i istaknutim krznom. U istorijskoj nauci vlada mišljenje da je ovaj prsten pripadao srednjovjekovnom velikaškom  rodu Pribinića.


Irma Čremošnik je ovaj prsten pripisala porodici Radojević, koja je pripadala rodu Pribinića, i sa rezervom datirala nastanak prstena u XV vijek. Sa druge strane, Pavao Anđelić pretpostavio je, da je prsten pripadao Brajku Pribiniću koji je umro oko 1392. godine i da je sahranjen sa tim prstenom.

Velikaška porodica  Pribinića je bila nosilac nasljedne županske časti. Poznati članovi ove porodice i njihova genealogija može se uspostaviti prema pojavljivanju u poveljam.  Iz ovog roda poznato je svega 7 članova. Svi su bili članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća i bliski saradnici vladara. Zabilježeni su na vladarskim poveljama kraljeva: Tvrtka I, Dabiše, Ostoje i Tvrtka II.

Iz prve generacije Pribinića poznati su braća Brajko (župan, pojavljuje se u 6 povelja između 1353. i 1392. godine), Vukota (knez, pojavljuje se u 3 povelje između 1367. i 1395. godine), te Radoslav (župan, koji se pojavljuje u dvije povelje iz 1378. i 1392. godine). U kontinuitetu se može pratiti samo potomstvo Radosava Pribinića. Njegov sin je Radoje Radosalić, župan, a kasnije veliki knez bosanski, koji se javlja na 6 povelja u periodu od 1392. do  1408. godine. Sin Radoja Radosalića je Radič Radojević, knez, svjedok na poveljama iz 1417. i 1420. godine (umro između 1420. i 1426. godine). Posljednji poznati član ove porodice je  Dragić Radičević, sin Radiča, koji se javlja na povelji kralja Tvrtka II od 7. oktobra 1426. godine. Odmah do rođaka Dragića Radičevića, na istoj povelji, potpisan je i potomak Vukote Pribinića, vjerovatno njegov unuk, Vukac Vukotić, koji se javlja još u povelji iz 1419. godine.

 

Literatura: Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu, SIGILLUM DOMINI TRIPCO COMES AULAE: ZLATNI PEČATNI PRSTEN IZ ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU“, VAMZ, 3. s., XLVI (2013); Bosna i Hercegovina Komisija/Povjerenstvo za Očuvanje Nacionalnih Spomenika, Predsjedavajući Komisija Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, historijsko područje, Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 31/06.

 

PRIREDIO: Boris Radaković.

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg