SREBRNI NOVAC KRALjA STEFANA TVRTKA II KOTROMANIĆA | Plemenito

SREBRNI NOVAC KRALjA STEFANA TVRTKA II KOTROMANIĆA | Plemenito

SREBRNI NOVAC KRALjA STEFANA TVRTKA II KOTROMANIĆA


slike

SREBRNI NOVAC KRALjA STEFANA TVRTKA II KOTROMANIĆA

Stefan Tvrtko II Kotromanić pred kraj svoje vladavine nastojao da što više uveća kraljeve prihode jer su mu iz godine u godinu bili sve potrebniji pored ostalog i zbog plaćanja harača Turcima. Prihode je nastojao da uveća i obnovom kovnice novca u svojoj državi.

Kovanje domaćeg novca nije bilo u interesu Dubrovnika, zbog njegovih trgovačkih interesa. Zato i nije čudno da su oni prilikom svake nove pripreme izdavanja Tvrtkova novca protestovali kod kralja i pokušavali svim silama onemogućiti njegov opticaj.

Ostaje nepoznato gdje se nalazila Tvrtkova kovnica novca. Po svoj prilici mogla je biti smještena na području centralne Bosne. Tu je ležao jedan od najstarijih posjeda Kotromanića, a odatle se kralj mogao širiti i dalje. Srednja Bosna je kraj u kome se stvarno osjećala kraljeva vlast, daleko više nego u bilo kom drugom dijelu zemlje. Na tom dijelu su se nalazili značajni rudarski centri: Dusina, Ostružnica, Deževica i Fojnica. Oni su bili najveći opslužitelji kovnice srebrenom rudom. Kovanje i opticaj domaćeg novca, izgleda da se nije prekidao od samog početka uprkos silnim protestima koje su upućivali Dubrovčani već u toku 1428. i narednih godina.

Nije nam poznato da li je kovnica novca radila i u vrijeme Tvrtkova izgnanstva. Naime, Tvrtko II je krajem 1434. i početkom 1435. godine, bio u izgnanstvu na ugarskom dvoru. Često je mjenjao mjesto boravka, šetajući između Beča, Požuna (Bratislava) i Budima. Za to vrijeme u bosanskoj državi kraljevsku vlast imao je Radivoj Ostojić, koji je uz pomoć Turaka i krupne domaće vlastele na kratko preuzeo vlast u državi.

Nakon povratka u državu 1436. godine, Tvrtko II je nastavio da kuje svoj novac. U kovanju svoga novca kralj je, čini se,  prihvatio kao osnovicu dubrovačku stopu. To je u ostalom i morao učiniti s obzirom da je skoro sva trgovina u državi već dugi niz godina bila u rukama Dubrovčana.

U domaćoj kovnici novca kovao se groš kao jedna od novčanih vrsta. Osim njega, poznate su još dvije vrste Tvrtkovog novca: dinar i poludinar. Groš skovan u kovnici kralja Tvrtka II spada među najveće iskovane novce. Promjer mu iznosi od 2,5 do 2,7 centimetara. Prosječna težina novca po jednom komadu iznosi 1,76 grama.

Novac kralja Tvrtka II Kotromanića, predstavlja tipološki izvjesnu novinu u bosanskoj kovnici. Napušta se stara praksa da se na novac s jedne strane stavlja lik vladara, a sa druge lik Isusa Hrista. Na sva tri tipa njegovog novca (groš, dinar i poludinar)  na aversu se nalazi kraljevska titula i grb, a na reversu lik sv. Grigorija Nizijanskog, zaštitnika Bosne i krsne slave Kotromanića.

 

Dijelovi teksta preuzeti iz: Pavao Živković, Tvrtko II Tvrtković – Bosan u prvoj polovini XV stoljeća, Sarajevo, 1981.

 

PRIREDIO: Boris Radaković

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg