POVELjA KNEZA PAVLA RADENOVIĆA DUBROVČANIMA | Plemenito

POVELjA KNEZA PAVLA RADENOVIĆA DUBROVČANIMA | Plemenito

POVELjA KNEZA PAVLA RADENOVIĆA DUBROVČANIMA


Napomena

Povelja je nastala 25. marta 1397. godine, mjesto Ljuta u Konavlima. Prije ove povolje knez Pavle Radenović je poslao Dubrovčanima zahtjev da ga prime za njihovog građanina, a nakon što su to učinili, izdaje ovu povelju Dubrovniku kojom garantuje svoje prijateljstvo i sigurnost njegovim trgovcima i njihovoj robi. Uz povelju sačuvan je i pečat koji svjedoči o njenoj originalnosti. Prvi put povelja je izdata u Srbskim spomenicima Pavla Karano-Tvrtkovića 1840. godine, drugi put u Monumenta serbika koju je priredio Franc Miklošič iz 1858. godine, treći put povelja je objavljena u Starim srpskim poveljama i pismima od Ljubomira Stojanivića 1929. godine, a poslednji put Aranđel Smiljanić, Građa o prošlosti Bosne 1, Banja Luka, 2008.


Literatura: Građa o prošlosti Bosne 1, Banja Luka, 2008, 99-101, (povelju priredio Aranđel Smiljanić).

Prevod

Voljom Boga Oca Svedržitelja i pomoću Sina Jedinorodnoga i ispunjenjem Presvetoga Duha. Da je znano svakom čovjeku sadašnjem i budućem, i da je vječno i upamćeno ovom poveljom i zapisanijem, kako dođe nama Rafail Gučetić, poslan od kneza, vlastele i sve opštine grada Dubrovnika, i donese nam zapis kako knez, vlastela i sva opština grada Dubrovnika primiše i zapisaše mene kneza Pavla Radinovića za svoga brata i građanina, a to smo tražili od njih da nam učine. I zato ja, knez Pavao, sin pokojnog gospodina i roditelja mog kneza Radina Jablanića, obećavam i zapisujem knezu, vlasteli i svoj opštini grada Dubrovnika da sam Dubrovniku vjeran prijatelj, i da pomažem gradu Dubrovniku, i da čuvam njihove trgovce i njihovu robu od svakog zla svuda gdje budem mogao doseći, i da mogu njihovi trgovci slobodno dolaziti s robom i svojim potrebama po svoj mojoj državi i svih koji nas slušaju; boraviti koliko im bude volja, i opet slobodno poći sa svim bez bilo kakve zabave čuvani i zaštićeni. A tome su svjedoci naša vlastela: Gojić Gaočić, Čeprnja Gradisalić, Vukša Gaočić, a od Primorja Vukosav Kobiljačić, Ljubiša Bogdančić, Vukosav Poznanović. Ljeta rođenja Gospoda Isusa Hrista 1397. ljeto, mjeseca marta 25. dan na Blagovijesti. Za veliko vjerovanje postavismo naš pečat. A upisa dijak Radosav Milosalić, kada smo bili u Konavlima, na Ljutoj.