NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA | Plemenito

NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA | Plemenito

NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA


slike

NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA
NEKROPOLA STEĆAKA „RAVANjSKA VRATA“ KOD KUPRESA


Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata nalazi se na samim Ravanjskim Vratima kod Kupresa - prolazu, koji spaja Vukovsko i Ravanjsko polje. Nekropola broji ukupno 68 stećaka (Donja nekropola 43 stećka, a Gornja 25).

Najčešći motivi su vrpce i bordure, rozete, krstovi i polumjeseci, a potom se javljaju biljne stilizacije u vidu ljljana, scene lova i kola, ruka s mačem, 2 žene, čovjek s konjem, povijena lozica i tordiran kružni vijenac. Na uzvišenju Crljenac, na kojem je smještena Gornja nekropola, nalazi se praistorijska gradina, a kamenolom za stećke bio je u neposrednoj blizini.

Donja nekropola nalazi se na samim Ravanjskim Vratima i broji 43 stećka, a na nju se neposredno nadovezuje Gornja nekropola s 25 stećaka. Južno od ove nekropole za oko 800 m nalazi se nekropola na Trišića njivi, a sjeverno, na Vukovskoj strani, također za oko 800 metara daleko, smještena je nekropola Konopi.

Gornja nekropola se neposredno nadovezuje na Donju. Smještena je na uzvišenju Crljenica, 50-ak metara zapadno od opisane, Donje nekropole. Na nekropoli je smješteno 25 stećaka, bez određenog sistema po pravcu istok-zapad. Oko nekropole, na sve strane, ima dosta većeg i manjeg kamenja, tako da su stećci uklopljeni u okolinu.


 Zbog oštre klime ovaj kraj čini se nepogodan za stalno ljudsko obitavanje, ali materijalni ostaci, na različitim položajima širom Kupreške Visoravni, vrlo su uvjerljivi dokazi da je život ovde tekao od praistorije do današnjih dana. Brojnošću prednjače praistorijski objekti: gradine na Poganoj Glavici, Velika i Mala Gradina u Vrilima, gradina na Crljencu, u Ravnom, kameni tumuli na Jeljanu i na Dvorišćima, zemljani tumuli na Kupreškom polju, te pedesetak skupina s preko hiljadu stećaka.

Najznamenitiji arheološki nalaz s područja Kupresa potiče iz zemljanog tumula iz Pustopolja nadomak Gornjeg Malovana, datiran oko 1800. godine p. Hr.

Od antičkih objekata na kupreškoj visoravni zanimljivi su tragovi rimskih cesta koje su se onde u priličnoj dužini dobro očuvale. U ovom kraju dobro je poznata rimska cesta koja pod imenom Solarskog puta povezuje dolinu Janja s dolinom Rame. Ova je cesta u rimsko doba imala nesumnjivo transverzalni značaj na magistralu Tomislavgrad (Duvno)-Bugojno.

Potez ceste od Vagnja do Varvare-Rumboka još je u upotrebi, iako se on danas ne drži posvuda stare trase, već je mjestimično napušta i po nekoliko desetina metara daleko. Danas napušteni dio rimske ceste sjeverno od Gornjeg Malovana može se još vrlo dobro pratiti. Prilikom gradnje ceste Bugojno-Livno. 1892 godine na mjestu gdje je prokop Velika Vrata nađeni su zatrpani ostaci jedne rimske kuće koja je služila kao stražarnica. Pored cigle nađeni su novac, fibula, stilus i prsten.         

 Postoji podatak da je 1447. godine iz bosanske biskupije poslana molba Papi da (iz)da oprost za crkvu Presvetog Trojstva u Vrilima, tj. u Otinovcima.  

M. Batinić u „Djelovanju franjevaca u BiH“, iz 1855. godine, sv. I, str. 102, navodi da je kralj Stefan Tomaš, da bi dokazao svoju privrženost rimokatoličkoj crkvi, podizao nove crkve i nabavljao crkveno ruho, ali u napomeni kaže da bi ova Vrila mogla biti kod Tešnja, jer do tada ostaci crkve nisu pronađeni. Godine 1887. otinovački župnik Vladimir Dolić otkrio je ostatke crkve Presvetog Trojstva.

Srednjovjekovni trgovački put koji je povezivao Split s dolinom Vrbasa, a prolazio je kroz Kupres, išao je slično kao današnji put, odnosno kao i rimski (Stražanj-Malovani-Kupreško polje-Kupres-Velika Vrata).

Mletački diplomata Katarin Zeno u svom putopisu iz 1550. godine, spominje Kupres kao kastel Cuprus.

U turskom periodu Kupres je bio utvrđeni grad s tri kule (tabije). Prema H. Kreševljakoviću, Kupres je bio varošica nastala sredinom XVII vijeka, koja je u XVIII vijeku bila utvrđena i 1840. godine napuštena.

Oblast visokih polja, Kupreškog, Rilićkog, Vukovskog i Ravanjskog, s preko 40 nekropola i više primjeraka izdvojenih spomenika, s evidentiranih 1055 stećaka, reprezentativna je i najbolje istražena oblast zapadne Bosne. Kako u ukupnom zbiru, tako i na većini pojedinačnih nekropola dominiraju ploče; sanduci su u prosjeku manjih dimenzija i tek manji broj je s postoljem, dok je nesrazmjerno malo sljemenjaka. Ornamentika kupreških stećaka relativno je bogata i obuhvata tzv. čiste ukrase, socijalne i religijske simbole, te figuralne predstave: bordure, stiliziran ljiljan, rozete, zvijezdu, polumjesec, krst, tordirano uže, ruku s mačem, štit s mačem, mač, arkade, djedovski štap, ruke, sidro, turnir, kolo, lov, pojedinačne ljudske figure, figure životinja, te ostale scene.

 

Izvor:Komisija/Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Predsjedavajuća komisije Amra Hadžimuhamedović, objavljeno u Službenom glasniku BiH, broj 102/11.

FOTOGRAFISAO: Dragoslav Ilić

PRIREDIO: Boris Radaković

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg

Ključne riječi:

Stećci Mramorje Krin