Natpis župana Krnje iz Aranđelova kod Trebinja | Plemenito

Natpis župana Krnje iz Aranđelova kod Trebinja | Plemenito

Natpis župana Krnje iz Aranđelova kod Trebinja


Aranđelovo je malo  naselje koje pripada gradu Trebinju, a smješteno je u blizini srednjovjekovnog grada Klobuka. Ova oblast u srednjem vijeku pripadala je župi Vrm, koju spominje Konstantin Porfirogenit u svome djelu „Spis o narodima“, najvažnijem izvoru za ranu srednjovjekovnu istoriju Srba, na osnovu kojeg saznajemo da je župa Vrm bila u sastavu srpske srednjovjekovne  državice Travunije.

U Aranđelovu se nalazi crkva sv. Arhangela Mihaila, za koju ne zmamo kada je tačno nastala. Neki su istraživači na osnovu fresaka koje se nalaze u crkvi procjenili da je mogla nastati krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Sa druge strane, arheološka iskopavanja pokazuju da je na mjestu crkve u Aranđelovu postojala starija crkvena građevina. Tu dolazimo do natpisa župana Krnje koji je i tema ovoga teksta.

Naime, kraj crkve u Aranđelovu u pravoslavnom groblju se nalazi nekropola stećaka, a na južnom dovratniku vrata koja vode iz priprate u naos crkve, nalazi se uzidana kamena ploča sa ćiriličnim natpisom župana Krnje iz koje saznajemo da je umro na Krstovdan, ali ne piše godina smrti. Šefik Bešlagić je natpis na moderni srpski jezik ovako preveo:

„Trinaestog septembra uoči Krstovdana predstavi se rab božiji Georgije imenom župan Krnje”.

Bešlagić natpis datira u XIV vijek, a u traskripciji Marko Vege natpis glasi:

„M[e]s[e]ca sekъtebra u treti na des[e]te dъnъ (13.) prćstavi se ravъ b[o]ži Đeorgije na večerije H[risto]va dne, a imeneъ županъ Krъnć (Krnje, Krnja)”. U prevodu na savremeni srpski: „Mjeseca septembra u trinaesti dan, prestavi se rab Božji Đeorđije na večerje Hristovog dana, a imenom županj Krnja“.

Marko Vego natpis datira u prvu polovinu XIII vijeka, zbog nekih sličnosti sa natpisom Marije iz Vidoštaka kod Stoca iz 1231, i natpisom župana Pribilše iz Polica kod Trebinja iz 1241. godine. Zdravko Kajmaković natpis datira u period XI-XII vijeka. Vidimo da ne postoji saglasnot u nauci o tačnom nastanku natpisa župana Krnje, pa ćemo ovdje dati neke smjernice koje bi mogle da nas probliže tačnom vremenu klesanja ovog natpisa, i analiziraćemo natpis i vidjeti šta nam on još govori.

Ono što sigurno možemo tvrditi, na osnovu istraživanja, jeste da natpis definitivno pripada srednjem vijeku. Kao župan Vrma, Krnja je mogao biti prvi ktitor crkve sv. Mihaila, koja je svakako kasnije obnavljana o čemu govore arheološka istraživanja, jer znamo da su Turci dozvoljavali samo obnovu starih crkvi a nikako izgradnju novih.

Župom Vrm dugo je upravljala velikaška porodica Sanković, koja je držala te oblasti do 1391. godine. Sankovići su slavili sv. arhangela Mihaila, kojem je posvećena i crkva u Aranđelovu. Postoji mogućnost da je župan Krnja podigao crkvu u čast svetca kojeg su poštovali njegovi sizereni, porodica Sanković, ili čak da su sami Sankovići bili ktitori ove crkve. To bi značilo da je crkva možda podignuta u XIV vijeku, ali više od naše pretpostavke ne možemo tvrditi.

Ono što možemo tvrditi, na osnovu teksta ovog natpisa, jeste da je župan Krnja obukao monašku odeždu. Naime, dio natpisa koji glasi „rab Božji Đeorđije (Georgije)“ odnosio bi se na monaško ime, za razliku od svetovnog imena Krnja. Tako je župan Vrma, poput npr.  velikog župana Nemanje, u starosti postao monah prepustuvši svetovnu vlast svome nasljedniku. To znači da je na mjestu crkve sv. Mihaila u srednjem vijeku bio manastir, ili je pak negdje u blizini bio manastir u kojem je svoj život okončao župan Krnja kao monah Georgije. Manastir je sigurno bio pravoslavni, što zaključujemo po grčkoj verziji imena Georgije(Đeorđije) i po riječi „rab“ što je oznaka za pravoslavne monahe.

Iako ne možemo sa sigurnošću utvrditi vrijem nastanka natpisa, kao ni kada je crkva sv. arhangela Mihaila prvi put podignuta, ipak nam je župan Krnja ostavio važno svjedočanstvo. Ono nam govori o pravoslavnoj vjeri i pravoslavnoj crkvenoj organizaciji na području župe Vrm i Trebinjske regije. Govori nam i o poštovanju arhangela Mihaila u Humu, a kada ga povežemo sa nekim drugim natpisima, poveljama Sankovića i drugim izvorima, vidimo da je pravoslavna crkva bila prisutna u Humskoj zemlji znatno više nego što se do skora mislilo. Ako znamo da je u Humu sv. Sava osnovao jednu od svojih episkopija, da je tu nastalo i Miroslavljevo jevanđelje, da se neki od najstarijih manastira nalaze u današnjoj Hercegovini, to ne treba da nas iznenađuje.

 

LITERATURA: Goran Ž. Komar, Stari ćirilični natpisi istočne Hercegovine (sa pregledom krstova), Herceg Novi 2015; Marko Vego, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1980; Majna Parijez, Crkva Svetog arhangela Mihaila u Aranđelovu kod Trebinja.

AUTOR: Boris Radaković

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg