Mramorje na Hajdukovom brdu – Majevica | Plemenito

Mramorje na Hajdukovom brdu – Majevica | Plemenito

Mramorje na Hajdukovom brdu – Majevica


Sl. 1. Moguć prvobitni izgled i položaj spomenika

Ova nekropola srednjovjekovnih spomenika nalazi se na Majevici u tobutskom zaseoku Trnačko, tačnije na pravoslavnom groblju ovog zaseoka na Hajdukovom brdu (Sl.2).

 

Sl. 2. Mapa predjela

Nekropolu sadrže tri spomenika -  stupa, od kojih su dva polegnuta i premještena sa svog prvobitnog položaja i danas se nalaze uz samu ogradu groblja (Sl. 4.), dok treći nije pomjeren (Sl. 3.).

 

Sl. 3. Fotografija spomenika sa dvije strane

Svi spomenici su  ukrašeni krstom, od toga su dva ukrašeni i sabljom, a jedan sa dvije tzv. ,,(polu) jabuke,, koje su isklesane (ispupčene) sa strana spomenika.

 

Sl. 4. Spomenici ukrašeni krstom i sabljom

Sama pojava sablji (ovdje kao ukrasa), koje su došle na ove prostore zajedno sa turskom okupacijom, poslužilo je Š.Bešlagiću da odredi period nastanka ovih spomenika, između kraja 15. i početkom 16.vijeka, tako da ovi spomenici predstavljaju primjer jednih od kasnije  isklesanih stećaka čime se i završava njihovo postojanje.

Na žalost na ovim spomenicima nema sačuvanih natpisa niti indicija da ih je i bilo. Pa tako ne možemo saznati nikakav podatak o pokojnicima, ni kako predadoše duše svoje i ko im podiže biljege.

Ali postoji jedan mramor, sa veoma zanimljivim i vrijednim ćiriličnim natpisom koji se vjerovatno  nalazi u blizini ovih spomenika a njegov opis i transkript je objavljen 01.07.1895. u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu  pod naslovom ,,Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne“ (Sl.5.).  Tekst je dr Ćiri Truhelki poslao njegov saradnik sa ovog kraja ,,oružnički stražmeštar“ Tomo Dragičević  pa ga u cijelosti prenosimo:

,,Blizu sela Trnjačke, na međi općine bogutske, a na putu, koji vodi iz Peljava preko Janje uz brdo te odanle u Bogutovo selo, bijaše nekoliko mramorova,koje je narod razbio, te ostade samo jedan sa ovim na žalost posve lošim sačuvanim natpisom:

 

OVDJE LEŽI…....

NA SVOJOJ ZEMLjI PLEMENITOJ OVDJE

POSTAVI BILjEG SVI SINA ...... TVRDOJE A TO PISA

GOJČIN POP

Stećak mjeri po duljini 190 cm, a po širini 80 cm, visok je 50 cm.

Ime Gojčina popa još je danas živo u onoj okolici, a cijenli jedan šumski kraj na jugu od Prnjavora (kotar Zvornik) zove se Gojčin.“

 

Sl. 5. Skica spomenika iz GZM

 

Eto kao što Gojčin POP ureza svoje riječi u kamen tako se utvrdi i vjera u narodu ovoga kraja, pa se ispod samog groblja u dvorištu jednog starog napuštenog domaćinstva nalazi i Časna trpeza (Sl. 6.) sa natpisom koji glasi:

 

 ,,OVO JE ZEMLjIŠTE POKLONIO

ZA UVIJEK U IME MOLITVE

PERO JOVIČIĆ …....................“

 

Sl. 6. Časna trpeza, Trnačko


Dok se još zadržavamo ovim tekstom na Hajdukovom brdu, moramo reći da postoji i nekoliko narodnih predanja vezanih  za naziv ovog  brda. Po jednom  kazivanju ime je dobilo po hajduku Jovici Maksiću (Maksimoviću) koji je sa ovog brda neprekidno napadao turke, a čiji potomci osim što žive na Majevici, danas žive i u  Bosutu (Srbija). Po drugom je u pitanju hajduk Manojlo, sin Nikole Gagovića koji je ratovatovao u Srbiji na strani Karađorđevih ustanika i kada se vratio nastavio sukobe sa turcima.

Inače na istočnim padinama Hajdukovog brda, proteže se Bogutovo selo, veoma bogato  lokalitetima na kojima je pronađeno mramorje sa očuvanim ćiriličnim natpisima u kome se pominju imena:

VUK , LjUBAN, MEDOŠ, PRIBIL, BRAJKO  (Lokalitet Vučjak);

RADOJE PRIGOJEVIĆ OBRADOVIĆ, MATI TVRDISLAVA  (Lokalitet Košarići)

Danas je ovo mramorje premješteno i nalazi de ispred Centra za kulturu u Ugljeviku.


Literatura: ,,Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu „ – dr Ćiro Truhelka, Sarajevo, 01. 07.1895,,,Stećci - kataloško-topografski pregled“  - Š. Bešlagić, Srajevo, 1971, ,,Leksikon stećaka“ – Š. Bešlagić, Srajevo, 2004, ,,Bogutovo Selo – selo koje o(p)staje“ Prof. Dr Slobodan Lukić, Bijeljina, 2004.

AUTOR: Vojin Spasojević

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg

Ključne riječi:

Mramorje Stećci Natpisi