KROZ PIVSKA SELA: ĆIRILIČNI NATPISI | Plemenito

KROZ PIVSKA SELA: ĆIRILIČNI NATPISI | Plemenito

KROZ PIVSKA SELA: ĆIRILIČNI NATPISI

Tokom 26. i 27. septembra izveo sam istraživačku ekskurziju u pivskim selima Unač Gornji i Donji, Pišče i Prisojni i Osojni Orah, a nešto ranije i Rudinice. Za ova sela opredjelio sam se iz razloga što je o njihovim natpisima već pisano, ali na način nedovršen i uz pogreške[1]. Tokom ovoga istraživanja uočeni su i posve nepoznati stari ćirilični natpisi. Važno je istaći da ovi krajevi obiluju starijim nadgrobnim krstovima među kojima se viđaju i srednjovjekovni (Osojni Orah, lok. Krst i Rudinice). Visinom i masivnošću imponuje krst u Osojnom Orahu koji čuva bogatu dekoraciju. Na istočnoj strani, u centralnom dijelu, predstavu konja, jednostavne rozete i arkade koje su izvedene i na bočnim stranama okomitog stupa. Zapadna strana je bez ukrasa i natpisa. Crkva u Orahu, koja je trudom žitelja oba sela obnovljena 1922. godine, čuva četiri starija krsta (16-19. vijeka) koja nemaju natpisa. U blizini lokaliteta Krst i crkve Sv. Save, ali u opsegu Prisojnog Oraha, leži drugo pravoslavno groblje sa ostacima temelja crkve u centralnom dijelu dimenzija: 7 h 4,5 m. U temeljni vijenac ove crkve, kao i crkve Sv. Save, ali i druge pivske crkve, ugrađeni su stećci među kojima se viđaju nesumnjivo reprezentativni primjerci. Sve srednjovjekovne nekropole u ovim pivskim selima nadgrađene su srpskim pravoslavnim grobljima koja su aktivna i danas. Nekropola u Rudinicama, po mome utisku, predstavlja jednu veliku nekropolu, a ne tri razdvojene. Ona je sastavljena od spomenika koji katkad pokazuju visoki zanatski i umjetnički domašaj (sljemenjak u istočnom dijelu, Krst u zapadnom), ali i ovdje u Pivi, nadgrobni krstovi iz sastava starih nekropola, ili na osami (Krst, Osojni Orah), predstavljaju naslijeđe srednjeg vijeka, a ne bezuslovno novije tekovine. Najbolje to možemo pokazati primjerom spomenika na Osojnom Orahu koji je bogato dekorisan. Na jednom nadgrobnom krstu u groblju sela Gornji Unač postoji noviji natpis MILETA koji je vjerovatno pridodat starijem spomeniku.

Nekropole srednjeg vijeka u području Pive nastale su u periodu obilježenom političkom dominacijom rodova Kosača i Pavlovića u Hercegovini. Izmjene stanovništva i političko-propagandno djelovanje niza političkih subjekata u periodu Austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, dovele su do nemarnog odnosa prema ovom kulturno-crkvenom naslijeđu Srpskog naroda.





1. Natpis u groblju sela Donji Unač (Boškovo groblje)

Spomenik je okrnjeni uzani sanduk sa postoljem na čijem sjevernom i zapadnom dijelu postolja je usječen natpis koji je nepotpuno i pogrešno objavio Lj. Stojanović. Spomenik ima dimenzije: 1,41 h 0,86 h 0,69 m.

2. Natpis u groblju sela Donji Unač (Boškovo groblje)

U pitanju je ploča grube izrade i jako oštećena upravo u zoni prvog reda: zapadnom nadglavnom dijelu. Četvrti jasno raspoznati znak drugog reda može biti samo dezorjentisano, ulijevo okrenuto B što daje za pravo da i druga slova, kako se viđa u starohercegovačkim natpisima, doživimo kao dezorjentisana.

3. Natpis u selu Pišče

Natpis je pominjan od strane Šefika Bešlagića[2] kojom prilikom je nepotpuno i pogrešno čitan. Objavio ga je pogrešno i autor ovog članka zbog nevremena i prisustva naslaga kalcifikata. Lj. Stojanović je pružio tačno čitanje prezimena Kragujević, ali je natpis objavio kao nedovršen, ne uspijevši u tumačenju poslednjeg reda i projektujući krivu godinu koja bi se određivala od Roždestva Isusa Hristosa. Ovdje je međutim, u pitanju nadimak sa pridodatom godinom 7090 od stvorenja svijeta. Na taj način, sada se natpis izdaje kao kompletan. 

4. Natpis na krstu u groblju u selu Prisojni Orah

Natpis je po grafijskim krakteristikama najsličniji natpisima na krstovima u porti crkve Sv. Arhangela Mihaila u Petrovićima i natpisima Gatačke Površi. Vjerovatno pripada 18. vijeku.

5. Natpis na krstu u selu Gornji Unač

 

AUTOR: Goran Ž. Komar



[1] Ljuba Stojanović, Stari srpski zapisi i natpisi, knj. 6, Beograd, 1988, br. 9799 (natpis na krstu Krunića u selu Gornji Unač, dato tačno tumačenje); br. 9800 (natpis na postolju stećka u Boškovom groblju u selu Donji Unač, potpuno pogrešno, nije prepoznata ni jedna riječ!); br. 9801 (natpis na krstu u selu Prisojni Orah, nije prepoznato ime, i završnica ne može stajati!) i br. 9802 (natpis Kragujevića u selu Pišče, nije razriješen četvrti red natpisa sa godinom!). Takođe: Šefik Bešlagić, Stećci. Kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971, 436-438; Natpis u Pišču objavio je pogrešno i: Goran Ž. Komar, Stari ćirilični natpisi istočne Hercegovine (sa pregledom krstova), drugo izdanje, Herceg Novi, 2015, 254-255 (pogrešno: Gajević!).

[2] Š. Bešlagić, Stećci-kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971, 437: „Na jednom sanduku je oštećen natpis u kome se spominje ban Grubač.

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg

Ključne riječi:

Stećci Mramorje Crkva Gradina