Goran Komar, STARI SPOMENICI U GATAČKOM SELU GORNjA BODEŽIŠTA | Plemenito

Goran Komar, STARI SPOMENICI U GATAČKOM SELU GORNjA BODEŽIŠTA | Plemenito

Goran Komar, STARI SPOMENICI U GATAČKOM SELU GORNjA BODEŽIŠTA

Gornja Bodežišta pripadaju Gatačkoj Površi. Selo je smješteno na prisojnoj padini, podno Greda, a kuće su postavljene u gotovo linijskom nizu. Opisi starijih nadgrobnih spomenika, i uopšte starina, u Gornjim Bodežištima su sasvim nepotpuni i stiče se utisak da autori koji su iza sebe ostavili te opise nisu posjetili ovo selo. Iz gatačkog sela Gračanica u Gornja Bodežišta stiže se lošim makadamskim putem preko Višnjava. Razdaljina iznosi 11,5 km.

Na ulazu u selo, na predjelu Bukva, nailazi se na srednjovjekovnu nekropolu sastavljenu od jedanaest nadgrobnih spomenika, među kojima se ističu dva visoka dekorisana sanduka sa postoljima, ali oba obaljena ili polegla, kao i jedan nešto krupniji sanduk bez dekoracije. Preostali spomenici predstavljeni su pločama grube izrade, kako izgleda, bez natpisa. Ove ploče su dosta utonule. Čitava nekropola rasčlanjena je na dva dijela, sjeverni i južni. Spomenici u južnom dijelu izgleda da su položeni na tumulus. Visoki sanduci koji su bili postavljeni na postolja rasčlanjeni su kolumnama povezanim arkadama. Ovakvi spomenici viđaju se u susjednim Braićevićima (nekropola Lumer) i Baorima. Moj ukupan tisak o ovim nekropolama je da čuvaju spomenike velike starosti.


Visoki sanduk na lok. Bukva

Nadalje, silazeći ka selu, nailazi se na dva grobna biljega predstavljena malim stubovima koji nose urezane Krstove, a u središtu sela postoji groblje sa mogućim ostatkom stupa većeg srednjovjekovnog Krsta. Zanimljivo je da ovaj lokalitet nosi naziv Crkvina.

Pod selom postoji nekropola na predjelu Brežine, sastavljena od nadgrobnih ploča grublje izrade.

U savremenom groblju koje je smješteno u zapadnom kraju sela, unutar ograde, stariji nadgrobni Krstovi viđaju se u sjeverozapdnom dijelu groblja, središnjem i jugoistočnom. U sjeverozapadnom dijelu postoje četiri starija nadgrobna Krsta. Najmasivniji, bogato dekorisani spomenik mjeri: 1,09 h 0,79 h 0,34 m. i on na zapadnom licu čuva ćirilični natpis koji glasi: A SE KRST. Upravo ovaj spomenik pomenuo je u svom opisu Gornjih Bodežišta istraživač stećaka Šefik Bešlagić, no nije donio sadržinu natpisa. Slovo T uklesano je na južnoj strani okomitog stupa Krsta i iza njega se vidi mogući ostatak poluglasa (i stari ćirilični natpis na Krstu u Baorima klesan je djelimično na bočnoj strani Krsta, kao i natpis na velikom Krstu u Domrkama). Zanimljivo je da se u zoni ispod drugog reda natpisa (KRST) nalazi prostor u kojem nedostaje ime pokojnika. Čak i na južnoj strani spomenika, niže, nisam uočio slova. Moguće je, dakle, da je ime uklesano puno niže, u dijelu spomenika koji je utonuo u zemlju. U središnjem dijelu groblja postoji polegli viši i stari nadgrobni Krst dimenzija: 1,65 h 0,62 h 0,18 m. O ovom spomeniku doznaje se da je osvećen u manastiru Pivi i da je na saonama prevučen u Bodežišta putem koji je trajao mjesec dana. Prema obliku, ovi spomenici podsjećaju na nadgrobne Krstove u drugim grobljima u Površi kakvi su na pr. spomenici u Kokorini koji gotovo svi čuvaju ćirilične natpise koje smo nedavno objavili. U jugoistočnom dijelu groblja postoje dva starija nadgrobna Krsta. Na jednom, polomljenom, vide se inicijali. O spomenicima u Gatačkoj Površi pisao je Zdravko Kajmaković ali sa velikim brojem pogreški u čitanju natpisa.


Krst sa starim ćiriličnim natpisom u groblju


Polegli Krst u groblju

U zapadnom dijelu groblja nalazi se veći broj porodičnih grobnica gatačkog roda Beatovića. Od Beatovića je potekao znameniti i veoma zaslužni jeromonah otac Teofan Beatović koji je kao đakon služio u Sjedinjenim Državama Amerike između dva svijetska rata. Đakon Teofan istakao se kao uspješni pjesnik i nacionalni pregalac. Neposredno pred Drugi svijetski rat đakon Teofan prešao je u Jugoslaviju i jedno kraće vrijeme se zadržao u Svetouspenskom manastiru Savina kod Herceg Novog gdje je služio kod igumana jeromonaha Borisa Kažanegre. Tokom 1941. godine poželio je da se premjesti bliže zavičaju i mitropolit Joanikije Lipovac je odredio manastir Kosjerevo na Trebišnjici. U Kosjerevu otac Teofan nije boravio dugo jer je skupa sa nekolicinom kaluđera i služitelja od strane komunista bačen u duboku jamu nedaleko manastira. Nedavno, njegovi skeletni ostaci su izvađeni iz jame i sahranjeni u manastiru Kosjerevo. Članovi porodice sačuvali su njegove dnevničke bilješke iz Amerike i njegove gusle.


Groblje Beatovića

Ignjat Beatović, rođen 1858. godine

slika dana:

nosilac projekta:

pordžali:

baner dijaspora.jpg

ministarstvo prosvjete baner.jpg

Ključne riječi:

Mramorje Stećci Crkva Zapisi Ćirilica