„PLEMENITO“ U DOBOJU I NA MAJEVICI | Plemenito

„PLEMENITO“ U DOBOJU I NA MAJEVICI | Plemenito

„PLEMENITO“ U DOBOJU I NA MAJEVICI

14:06:31 06.04.2016

U sklopu projekta „Plemenito“ 2. aprila 2016. godine radna grupa posjetila je Doboj, gdje je obišla muzej u Doboju i stari srednjovjekovni grad Doboj, a poslijepodne istog dana obišla je i nekoliko nekropola stećaka na području sela Piperi, u blizini Lopara, na Majevici. U dobojskom muzeju radna grupa, u sastavu Boris Radaković, Predrag Lozo, Neđo Malešević i Petar Bejatović, se upoznala sa srednjovjekovnim blagom koje se tu čuva, kao i sa brojem i strukturom srednjevjekovnih natpisa na području koje pokriva ova ustanova. Stručno osoblje muzeja posebno je istaklo pronađene fragmente fresaka iz srednjovjekovnog manastira Liplje, te veoma slične fragmenate fresaka pronađenih u dobojskoj tvrđavi. Te činjenice svakako govore o hrišćanstvu na tom području tokom srednjeg vijeka i pozivaju da se buduća istraživanja moraju usmjeriti ka pomenutim izvorima.

U tvrđavi Doboj zatekli smo arheološke radove koje vode ljudi iz dobojskog muzeja gdje smo se upoznali trenutnim stanjem tvrđave, koja je u prilično dobrom stanju, ali kojoj svakako treba restauracija i nastavak arheoloških istraživanja. Inače, stari grad Doboj prvi se put spominje u dubrovačkom pismu ugarskom kralju Žigmundu od 28. juna 1415. godine.

U poslijepodnevnim satima radna grupa uputila se na Majevicu gdje se uz pomoć arheologa amatera i dobrog poznavaoca stećaka na Majevici, Vojina Spasojevića, iz Lopara, urednika sajta Mramorje (kojem ovom prilikom zahvaljujemo na pomoći), uvjerila na licu mjesta da selo Piperi na Majevici čuva vrijedan fond ovih srednjovjekovnih spomenika.

Od nekoliko desetina stećaka sa tri lokacije, na njih nekoliko nalaze se uklesani ćirilični natpisi o pokojnicima u čiji spomen su podignuti. Slova su krupna i prilično duboko uklesana tako da su vidljiva golim okom. Što se tiče oblika stećaka preovlađuju sanduci, sarkofazi i stećci u obliku stubova pravougaonih oblika. Osim na dva primjerka (na jednom se nalaze dva krsta, na drugom slabo vidljiv prikaz, vjerovatno nekih životinja) nema drugih vidljivih uklesanih simbola.

Natpisi su pisani na više načina. Na sanducima najviše je natpisa koji zauzumaju tri strane sanduka (prednju, i dvije bočne strane) ili dvije strane (prednju i jednu od bočnih strana), dok na stubovima natpisi stoje na prednjoj strani ili na bočnim stranama. Na dvije od tri lokacije stećci se nalaze u šumskim područjima, pokraj seoskog zemljanog puta i lako su uočljivi. Ima stećaka preko kojih su stabla dijelom pustila svoje korijenje ili ih svojim stablom pritiskaju. Takođe, ima i stećaka koji su skoro u potpunosti pod zemljom i samo im manji dijelovi vire iznad zemlje, što nas navodi na zaključak da bi jedno opsežno arheološko istraživanje na svijetlo dana izvadilo znatan broj novih stećaka koji se kriju ispod zemlje. Naš prijatelj Vojin je ukazao i na jednu zemljanu gomilu koja se nalazi u blizini dvije nekropopole stećaka, jednu od druge udaljenu 200-tinjak metara, koju narod od davnina naziva Crkvinom ili Crkvištem i pretpostavlja da bi se možda ispod nje mogli nalaziti ostaci neke srednjovjekovne crkve.

Nekropole nisu u zavidnom stanju, put do njih nije označen, ona nije zaštićena, a šuma prijeti da ošteti stećke. Takođe, opasnost za stećke jeste i ljudski faktor, a na licu mjesta smo se uvjerili da su neki stećci odavno polomljeni i da su poslužili za ograđivanje seoskih imanja i sl. Nadamo se da će lokalne vlasti pokušati da učine koliko je u njihovoj moći da sačuvaju ovu baštinu našeg srednjeg vijeka, a imajući u vidu i prirodu koja je predivna na tom  mjestu, čist vazduh, i da naglasimo, prilično dobru putnu mrežu od Bijeljine preko Lopara do sela Piperi, smatramo da bi uz malo ulaganja i reklamiranja ovaj dio Majevice mogao da postane primamljiv za potencijalne turiste.